Istočna obala američkog kontinenta tone brže nego što se prognoziralo
Satelitski snimci pokazuju da veliki gradovi na istočnoj obali kontinenta tonu daleko brže nego što se prognoziralo. Atlantski okean godišnje “guta” između 2 i 5 milimetara tla, a geolozi su zabrinuti da bi veliki gradovi u SAD, poput Njujorka, Baltimora, Virdžinija biča i Norfolka, uskoro mogli u potpunosti da nestanu.
Dijelovi istočne obale američkog kontinenta, na kojoj se nalaze gradovi Njujork, Baltimor, Virdžinija bič i Norfolk poslednjih dana su u fokusu geologa i drugih naučnika. Povod za njihovu brigu leži u problemu slijeganja zemljišta na koje je naučna zajednica ukazala još ranije, a koji su intenzivne oluje, izazvane klimatskim promenama, dodatno ubrzale.
“Neprekidno slijeganje tla na istočnoj obali SAD trebalo bi da izazove zabrinutost”, istakao je glavni autor Lenard Oksenhen u saopštenju za javnost.
Istraživački tim Geološkog zavoda SAD koristio je satelitske snimke i radarske podatke kako bi kreirao digitalne mape terena. Upravo te mape sa maksimalnom preciznošću pokazuju u kojim regijama i gradovima slijeganje tla predstavlja najveći rizik za vitalnu infrastrukturu.
Na udaru su zajednica i vitalni infrastrukturni objekti
Naročito su osetljivi infrastrukturni objekti, poput puteva i željezničkih trasa, aerodromskih pisti, temelja građevinskih objekata i cjevovoda, upozoravaju naučnici u novoj studiji koja je objavljena u magazinu Proceedings of the National Academies of Sciences. “Efekti sleganja u budućnosti su potencijalna oštećenja infrastrukture i povećani rizici od poplava”, objasnio je Oksenhen.
Na osnovu dobijenih podataka, naučnici su ustanovili da veliki dio istočne obale tone najmanje 2 milimetra godišnje, dok pojedine regije duž atlantske obale idu pod vodu i više od 5 milimetara godišnje. Ovakve promjene utiču na više od 2 miliona ljudi i oko 800 hiljada imanja, ističu autori istraživanja.
Stopa globalnog porasta nivoa mora je oko 4 milimetra godišnje
Rekordno visoke temperature na Zemlji samo su jedna od posljedica globalnog zagrijavanja, a ekstremne vremenske (ne)prilike su, po mišljenju ekologa, scenario koji možemo da očekujemo već u najbližoj budućnosti. Požare, poplave i druge ekološke katastrofe biće gotovo nemoguće izbeći. “Većina ljudi još uvek ne zna u kakvoj se opasnosti nalazi”, napisao je klimatski stručnjak Piter Kalmus na platformi Iks.
Dodatan razlog za brigu predstavlja i konstantan porast nivoa svjetskog mora, čija stopa, po procjenama naučnika, trenutno iznosi oko 4 milimetra godišnje. Nimalo optimistične prognoze tiču se skoro polovine svjetske populacije, budući da otprilike toliki broj ljudi živi u gradovima nadomak mora. “Nivo okeana se podiže zabrinjavajućom dinamikom. U posljednjih 100 godina uočen je rast od rekordnih 17 centimetara”, upozorio je generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
